Znamenita stabla u Sloveniji

Stabla s vlastitim imenom u OpenStreetMapu, poredana po regijama. Neka su tamo označena kao spomenici prirode, ali nisu nužno sva i zakonski zaštićena.

Karta regija s brojem točaka s popisa 11 Gorenjska 18 Ljubljana s okolicom 29 Štajerska 17 Primorska 10 Dolenjska 8 Notranjska 10 Koruška 5 Prekmurje
Broj na karti pokazuje koliko se točaka s popisa nalazi u regiji. Kliknite regiju za njezin popis.

Brojke iz naše zbirke

NaHrib zbirka: 108 stabala u 65 općina i 8 regija. Najviše ih je u regiji Štajerska: 29.

108 stabala
65 općina s barem jednom točkom s popisa
1.731 m Najviše smješteno stablo Viharnik na Vošci Kranjska Gora
92 m Najniže smješteno stablo Mayor's Olive tree Piran / Pirano
lipa (Tilia) Najčešći rod među stablima s poznatim rodom 25/64 – udio među stablima s oznakom roda ili vrste

Izvor: OpenStreetMap (ODbL), natural=tree s imenom ili denotation=natural_monument. Rod znamo samo za stabla koja su u OpenStreetMapu označena rodom ili vrstom; visine iz GURS-a.

Gorenjska

11 stabala

Ljubljana s okolicom

18 stabala

Štajerska

29 stabala

Primorska

17 stabala

Dolenjska

10 stabala

Notranjska

8 stabala

Koruška

10 stabala

Prekmurje

5 stabala

Što stablo čini znamenitim

Slovenski Zavod za zaštitu prirode (ZRSVN) opisuje prirodne vrijednosti među stablima kao izuzetna stabla, na primjer s debelim ili visokim deblom ili neobičnim oblikom krošnje, debla ili korijena. Mogu se računati i grmovi koji izgledaju kao stabla te genetske posebnosti poput stupaste smreke.

Jela „Kraljica Roga“ kraj prašume Rajhenav visoka je 49 m, a opseg debla iznosi 515 cm. „Zmijolika smreka“ kraj Godoviča slomila se 2017. i više nije među prirodnim vrijednostima, pa se takvi popisi mijenjaju.

  • Ne ozljeđujte stabla i ne režite im koru: zakon zabranjuje postupanje s prirodnim vrijednostima kojim se ugrožava njihov opstanak.

Česta pitanja o znamenitim stablima

Koja su stabla na popisu?

Stabla s imenom u OpenStreetMapu označena kao stablo (natural=tree) ili kao spomenik prirode. Ime na karti nije službena zaštita.

Je li svako stablo s popisa zakonski zaštićeno?

Nije nužno. Zakon o zaštiti prirode među prirodne vrijednosti ubraja i izuzetne primjerke biljnih vrsta, ali o statusu pojedinog stabla odlučuje nadležna ustanova, a ne naš popis.

Koliko velika mogu biti znamenita stabla?

Zavod za zaštitu prirode kao primjer navodi jelu „Kraljica Roga“: visoku 49 m s opsegom debla od 515 cm.